ZAKLADNIŠTVO

O zakladništvu

U pluralnim društvima zakladništvo ima bogatu povijest, sve od razdoblja humanizma i renesanse kada se počinju institucionalizirati osviještene potrebe za podrškom filantropskih pobuda.

Zaklada je institucija čija je svrha određena od zakladnika. Imovina zaklade ostaje stalna, dok se sredstva namjenjenoj svrsi koriste iz kamata i prihoda. Funkcija zaklade je poticaj za općekorisnu i dobrotvornu djelatnost (filantropija).

U početku je zakladništvo usmjereno na uže ciljeve, kao što je prikupljanje sredstava za školovanje nadarenih ili pomoć siromašnima, ali u konačnici, takva pomoć imala je dugotrajne konotacije u razvoju društva.

U kasnijim razdobljima možemo povući paralele između razvoja zakladništva i značajnih promjena u društvu. Kada god se prestrojavaju odnosi u društvu, uvijek se otvara prostor za poboljšanje „zaboravljenih“ područja, a time i prostor za djelovanje pojedinaca i institucija koji uočavaju nastale nedostatke i žele ih ispraviti svojim filantropskim djelovanjem.

Zakladništvo u Hrvatskoj ima jednako dugu povijest kao i zakladništvo u drugim europskim državama, ali je imalo dugi prekid u djelovanju, od kraja drugog svjetskog rata pa do osamostaljenja.

Može se uvjetno reći da je u tom razdoblju država sama sebe doživljavala kao zakladu misleći da zadovoljava sve potrebe u društvu.

Uvođenjem pluralnog društva nakon osamostaljenja, u Hrvatskoj se reanimiraju ugašene zaklade s tradicijom i osnivaju se nove, onim tempom kako razni subjekti prepoznaju „nepokrivene“ potrebe u novom spektru društvenih kretanja.

Zaklade u Hrvatskoj djeluju prema Zakonu o zakladama i fundacijama, koji je donio Hrvatski sabor 1995. godine. Zakon definira zakladu kao imovinu namijenjenu da služi ostvarivanju neke općekorisne ili dobrotvorne svrhe. Dobrotvorna svrha se odnosi na potporu osobama kojima je potrebna pomoć. Općekorisna svrha se odnosi na unapređenja kulturne, prosvjetne, znanstvene, duhovne, športske, zdravstvene, ekološke, socijalne i bilo koje druge društvene djelatnosti, općenito. Zaklade se međusobno razlikuju s obzirom na ciljeve svoga djelovanja i s obzirom na to kojoj skupini osoba u potrebi se obraća i pomaže.

Grad Zagreb prepoznao je potrebu poboljšanja kvalitete života svojih starijih sugrađana. U tu svrhu Skupština grada Zagreba osnovala je  Zakladu Zajednički put.

Zaklada „Zajednički put“ osnovana je 2005. godine Odlukom Skupštine Grada Zagreba, Zakonski preduvjeti za početak rada Zaklade ostvareni su u travnju 2008. godine temeljem Rješenja Središnjeg državnog ureda za upravu.

Zaklada Zajednički put“ promiče vrijednosti dobrotvornog darivanja, volonterstva i filantropije s idejom prikupljanja sredstava i njihovog usmjeravanja u socijalne servise i kulturne programe kojima je osnovni cilj poboljšanja kvalitete života osoba starije životne dobi grada Zagreba. Cilj Zaklade „Zajednički put“ je i sprečavanje zlouporabe imovine starijih građana uz osiguravanje sigurnih životnih uvjeta u starijoj dobi. Svrha Zaklade Zajednički put je uslužno posredovanje donatorima koji žele svojim prilozima pridonijeti kvalitetnijem životu starijih građana grada Zagreba. Donatori mogu biti: građani, poslovni ljudi, neprofitne organizacije, trgovačka društva, velike korporacije i drugi, a donacije se mogu sastojati od bilo koje vrste imovine, vrijednosnih papira, vlasničkih prava, umjetničkih djela i dr. Osobe koje daju donaciju mogu davati doprinose iz svojih tekućih prihoda ili ostaviti Zakladi svoju imovinu.

Dakle, Zaklada Zajednički put se financira:

-          sredstvima iz proračuna Grada Zagreba;

-          novčanim donacijama fizičkih i pravnih osoba (darovi, pokroviteljstva i sl. );

-      organiziranjem određenih aktivnosti (dobrotvorne priredbe, prigodne lutrije, izrada i prodaja prigodnih tiskovina, amblema, znački, i sl. );

-          doniranjem pokretne i nepokretne imovine – ostavine;

-          iz drugih izvora.

         Stvaranjem trajne zalihe imovine Zaklada Zajednički put osigurava i organizira izvaninstitucionalne oblike skrbi starijim građanima u suradnji s organizacijama civilnog društva i ostalim partnerima te osigurava adekvatnu skrb za starije građane u potrebi i to kroz:

-          sprečavanje zlouporabe korištenja imovine osoba starije životne dobi;

-          osiguravanje i finanaciranje uslužnih i socijalnih servisa;

-          različiti oblici skrbi za osobe starije životne dobi;

-          briga o zdravlju osoba starije životne dobi;

-          kulturna i socijalna skrb za potrebe osoba starije životne dobi;

-          izgradnja objekata za smještaj i stanovanje osoba starije životne dobi.