Što je darovni ugovor?

  • Pojam darovanja: Darovanje je ugovor kojim jedna strana (darovatelj) dobrovoljno i besplatno prepušta drugoj strani (obdarenik) neku imovinsku korist, a ova to prihvaća.
    Ovaj je ugovor uređen Zakonom o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 41/2008, 63/2008) (nadalje u tekstu: ZOO), koji propisuje da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.
  • Karakteristike: Za razliku od oporuke koja je jednostrani pravni posao, ugovor o darovanju je dvostrani pravni posao, a to znači da je za perfekciju posla, osim očitovanja volje darovatelja, nužno potrebno i očitovanje volje obdarenika, tj. prihvat. Budući je ugovor o darovanju, tj. darovanje pravna osnova za stjecanje vlasništva bez naknade, nužni je prilikom njegova sklapanja poštivati socijalna načela i interese darovatelja, obdarenika i treće osobe. Ugovor o darovanju je obvezno-pravni ugovor i njegovim sklapanjem se zasniva ugovorni odnos između darovatelja i obdarenika na osnovu kojeg se ugovor o darovanju ukazuje kao pravna osnova za stjecanje prava vlasništva na strani obdarenika na predmetu darovanja.
  • Oblik ugovora:Sukladno Zakonu o obveznim odnosima (čl. 482.) ugovor o darovanju nekretnine mora biti sklopljen u pisanom obliku, dok ugovor o darovanju bez prave predaje stvari čak mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave (čl. 482. st. 2. ZOO-a).U slučaju ne pridržavanja oblika ugovora, propisanog čl. 482., ugovor će biti ništetan, tj. isti neće proizvoditi pravne učinke. U praksi će darovatelj kada je predmet darovanja nekretnina, morati u najmanju ruku ovjeriti svoj potpis pred javnim bilježnikom, a sve kako bi bilo moguće ostvariti zakonom propisani modus stjecanja prava vlasništva na nekretninama, a što je upis u zemljišnu knjigu.
    • Što u naravi, podrazumijeva, da nekretnina u samom ugovoru mora biti precizno i točno opisana, sukladno odgovarajućim zemljišno-knjižnim podacima?
      Bitni elemnti ugovora:Dva su ključna-bitna elementa ugovora o darovanju, a to su:- predmet ugovora
      – volja darovatelja da učini darovanje (animus donandi)Ukoliko ugovorne strane o navedenim elementima ne postignu suglasnost, ugovor o darovanju neće proizvesti pravni učinak.
    • Predmet ugovora:Predmet ugovora o darovanju može biti jedna ili više stvari darovatelja, imovinska prava darovatelja, jedan dio ili cijelokupna imovina darovatelja i buduća imovina.
      Stvar koja je predmet ugovora o darovanju nužno mora biti određena ili odrediva, što zapravo znači da stvar mora biti individualizirana, a sve kako bi se točno znalo koja se imovinska vrijednost prenosi na obdarenika ugovorom.
      Predmet ugovora može biti svaka stvar, u pogledu koje promet nije isključen niti ograničen. Svakako je za napomenuti, kako sklapanje ugovora o darovanju pa i sama predaja ne utječe na sudbinu stvarnih prava koja treće osobe imaju na predmetu darovanja, a sve iz razloga što darovatelj ne može prenijeti više prava nego što ga sam ima na stvari. Dakle ukoliko je predmet darovanja neka stvar na kojoj treće osobe imaju neko stvarno pravo, obdarenik je dužan i obvezan poštovati ta prava, a treća osoba ima pravo ostvariti svoje pravo na isti način kako je to mogla ostvariti prema darovatelju. Ukoliko se ugovorom o darovanju prenose imovinska prava, mora biti riječ o prenosivim pravima. Darovati se može cijela sadašnja imovina, a darovanje buduće imovine ograničeno je suspenzivnim uvjetom , a taj uvjet jest da darovatelj tu imovinu uopće stekne. Darovanje buduće imovine mora se posebno ugovoriti.
    • Odgovornost darovatelja za materijalne nedostatke darovane stvari:
      Obzirom da je ugovor o darovanju besplatan pravni posao, na strani darovatelja ne postoji odgovornost za fizičke i pravne nedostatke stvari koja je predmet ugovora. Međutim u slučaju kada je darovatelj zlonamjerno prešutio neke nedostatke stvari da bi pričinio štetu za obdarenika, on će biti odgovoran za fizičke odnosno pravne nedostatke stvari i biti će obvezan obdareniku naknaditi štetu koja bi mu uslijed tog i na taj način bila prouzročena.
    • Posebne vrste ugovora o darovanju: Darovanje s nametom- jest ugovor o darovanju u koji je unesen uglavak, kojim se obdarenik obvezuje da u korist darovatelja, treće osobe, u javnom ili vlastitom interesu izvrši određenu radnju ili se od nje uzdrži. Osim darovatelja, ispunjenje nameta mogu zahtijevati i njegovi nasljednici, kao i nadležno državno tijelo ako je određen u nekom javnom interesu. Međutim da bi mogao zahtijevati ispunjenje nameta darovatelj mora prethodno ispuniti svoju činidbu, dakle mora predati dar obdareniku. Ne ispuni li obdarenik namet, darovatelj mu ostavlja dodatni primjereni rok, pa ako ni u tom roku ne dođe do ispunjenja nameta, darovatelj ima pravo na raskid ugovora i povrat dara.Obdarenik ima pravo odbiti ispunjenje nameta, ako se odnosi na protupravnu radnju, kao i u slučaju kada dar ne pokriva troškove ispunjenja nameta. Osim toga obdarenik se može osloboditi ispunjenja nameta povratom dara, ali ne u slučaju kada je ispunjenje nameta u javnom interesu.
    • Nagradno darovanje – u slučaju kad je učinjeno na ime nagrade, priznanja za neki uspjeh ili neke zasluge. Međutim ako je netko imao pravo na nagradu po osnovi ugovora ili zakona, tada ne možemo govoriti o darovanju, već će se u takvim slučajevima biti riječ o naplanom pravnom poslu ili izvanugovornoj obvezi.
    • Uzajamno darovanje – postoji kada se ugovori da će obdarenik uzvratiti darovatelju, odnosno kada strane jedna drugoj obećaju darovanje. Dakle u oba se slučaja javljaju iste ugovorne strane, samo s izmijenjenim ulogama. U ovom slučaju sukladno ZOO-u dar zapravo postoji samo u glede veće vrijednosti dara, tj. razlike u vrijednostima.
    • Mješovito darovanje – postoji kada činidbe u naplatnom poslu nisu vrijednosno jednake, a za razliku vrijednosti je nedvojbeno izražena namjera darovanja.
    • Darovanje za slučaj smrti – jest ugovor o darovanju kod kojeg je pravni učinak odgođen do smrti darovatelja, dakle akt sklapanja je nužno odvojen od akta ispunjenja. Za valjanost tog darovanja potreban je oblik javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) isprave, što naravno podrazumijeva nužnost pismene forme, nadalje je bitno da se darovatelj odrekao opoziva darovanja i da je to navedeno u samom ugovoru, da je darovatelj predao ugovor obdareniku, te da je obdarenik prihvatio darovanje. Obdarenik iz ugovora o darovanju za slučaj smrti i njegovi nasljednici u odnosu na ostavinu darovatelja se ne smatraju nasljednicima nego vjerovnicima, pa stoga obdarenik na temelju ugovora o darovanju za slučaj smrti može tražiti od nasljednika da mu se darovana stvar uruči. Darovana stvar ne ulazi u ostavinsku masu, pa tako nije niti predmet ostavinske rasprave, a samo darovanje za slučaj smrti nije osnova za nasljeđivanje, niti se obdarenik smatra nasljednikom.
    • Odustanak od darovanja: Sukladno odredbi čl. 490. ZOO-a darovatelj može odustati od ugovora o darovanju, sve dok njegova obveza na ispunjenje ne dospije, ukoliko se poslije sklapanja ugovora njegovo imovinsko stanje toliko pogorša da bi ispunjenje ugovora ugrozilo njegovu uzdržavanje, odnosno onemogućilo ispunjavanje njegove obveze davanja uzdržavanja.
    • Opoziv darovanja: Pravo opozvati darovanje je osobno pravo darovatelja i ne prelazi na nasljednike. Unaprijed odricanje od prava na opoziv nema pravnog učinka. Članak 493. ZOO-a navodi dva osnovna razloga za opoziv darovanja, i to:
      – ako darovatelj nakon ispunjenja ugovora o darovanju toliko osiromaši da više nema sredstava za svoje nužno uzdržavanje, a nema ni osobe koja ga je po zakonu dužna uzdržavati, međutim darovanje se može opozvati samo ako se dar ili njegova vrijednost još uvijek nalazi u imovini obdarenika, te ako se i obdarenik ne nalazi u oskudici glede svog uzdržavanja i uzdržavanja osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Obdarenik nije dužan vratiti dar ako darovatelju osigura sredstva koja mu nedostaju za uzdržavanje u granicama opravdanih potreba.
      – drugi razlog zbog kojeg darovatelj može opozvati darovanje jest gruba nezahvalnost obdarenika. Sukladno čl. 494. st. 2. ZOO-a, gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji kazneno djelo kažnjivo po kaznenim propisima, ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. Nasljednik darovatelja može opozvati darovanje samo ako je obdarenik namjerno usmrtio darovatelja ili ga je spriječio da opozove darovanje. Darovanje se ne može opozvati zbog grube nezahvalnosti koju je darovatelj oprostio obdareniku. Odricanje od prava na opoziv zbog grube nezahvalnosti nema pravi učinak.
    • Nadopuna zbog povrede nužnog uzdržavanja: Ukoliko je onaj koji je dužan uzdržavati drugoga, darovanjem trećem to pravo povrijedio, uzdržavani ima pravo zahtijevati od obdarenika nadopunu onog što mu darovatelj, zbog učinjenog darovanja nije više u stanju davati. U slučaju kada postoji više obdarenika, raniji obdarenik će biti u obvezi samo ako prilozi kasnijih obdarenika nisu dovoljni za nadopunu uzdržavanja. Nadopuna se može zahtijevati i od obdarenikovih nasljednika, ako se dar ili njegova vrijednost nalaze u ostavini.
    • Oblik opoziva :Darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku, time da potpis na izjavi mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika.Pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv, saznala za razlog opoziva, osim u slučajevima kada jeZakonom o obveznim odnosima ili posebnim zakonom drugačije određeno.U slučaju opoziva darovanja, obdarenik je dužan vratiti dar, odnosno njegovu vrijednost.Na vraćanje dara se primjenjuju odredbe Zakona o obveznim odnosima, koje uređuju stjecanje bez osnove.

Kako postati član Zaklade?

  • Iz Statuta Zaklade Zajednički put:

V. ČLANSTVO U ZAKLADI

Članak 10.
Članstvo u Zakladi može biti počasno i podupiruće.

Počasnim članom postaje se odlukom Upravnog odbora Zaklade.

Zakladi mogu pristupiti, kao članovi podupiratelji, pravne i fizičke osobe koje prihvati Upravni odbor Zaklade i koje, potpisom pristupnice, preuzmu prava i obveze utvrđene osnivačkim aktom, ovim Statutom i drugim općim aktima Zaklade.

Članovi podupiratelji se obvezuju da će godišnje pridonositi i, do 1. ožujka tekuće godine, u korist Zaklade uplatiti:

pravne osobe najmanje 10.000,00 ( deset tisuća ) kuna:
fizičke osobe najmanje 1.000,00 ( tisuću ) kuna;
klubovi, društva, udruge građana, sindikalne i poslovne udruge iznos od najmanje 5.000,00 ( pet tisuća ) kuna.

Kako postati donator Zaklade?

  • Uloga Zaklade je uslužno posredovanje donatorima koji žele svojim prilozima pridonijeti kvalitetnijem životu starijih građana grada Zagreba te razvoj resursa lokalne zajednice da mobilizira, privlači, skuplja i investira novčana sredstva za korist starijih građana grada Zagreba.

 

  • Donatori mogu biti: građani, poslovni ljudi, neprofitne organizacije, trgovačka društva, velike korporacije i drugi, a donacije se mogu sastojati od bilo koje vrste imovine, vrijednosnih papira, vlasničkih prava, umjetničkih djela i dr. Osobe koje daju donaciju mogu davati doprinose iz svojih tekućih prihoda ili ostaviti Zakladi svoju imovinu.