PSIHOLOGIJA U SVAKODNEVNOM ŽIVOTU

PSIHOLOŠKA PODRŠKA I POMOĆ U NOŠENJU SA SPECIFIČNIM PROBLEMIMA STARIJE DOBI KROZ GRUPNI RAD S KORISNICIMA

Starenje je proces koji započinje rano i traje dugo. Neke sposobnosti kao na primjer motorička brzina počinje opadati već i prije srednjih godina. Starenje podrazumijeva niz promjena s kojima se osobe starije životne dobi susreću od samih bioloških promjena, promjena u zdravstvenom statusu, promjena u psihološkom doživljavanju sebe, promjena u doživljavanju okoline do nekih specifičnih individualnih pitanja svake osobe pojedinačno. Starost s druge strane je produkt procesa starenja, odnosno razdoblje u životu koje je i formalno definirano na temelju nekog kriterija ( umirovljenje, kronološka dob… )
Proces normalnog starenja najčeše podrazumijeva očuvano mentalno i psihičko zdravlje, no neke tegobe i neodoumice, koje se mogu pojaviti tjekom tog procesa, mogu dovesti do depresije, anksioznosti i sličnih poteškoća u prilagodbi na posljedice starenja. Tegobe koje često muče stariju populaciju mogu uključivati primjerice prilagodbu na umirovljenje, tugovanje kao normalan i bolan proces nakon gubitka bliske osobe, usamljenost, sukobi i neriješeni odnosi s članovima obitelji i sl. Psihološka podrška i savjetovanje kod ovakvih problema može doprinijeti stvaranjem jasnije slike o vlastitim sposobnostima nošenja s poteškoćama. Psiholozi, između ostalog, u području psihologije starenja, imaju ulogu u osvještavanju i pružanju podrške u osnaživanju sve brojnije starije populacije u Hrvatskoj.
U zapadnim zemljama procjene su da 70% psihologa u praksi jedan dio rada provedu u pružanju usluga starijoj populaciji. U Hrvatskoj je psihologija starenja područje koje postaje sve popularnije te se pokreću brojna istraživanja u tom području kao što je ispitivanje dobizma, usamljenosti, dostojanstva i sl.
Također 23. godišnja konferencija hrvatskih psihologa 2015. godine posvećena je temi starenja i nosi naziv : Psihologija starenja – pogled u budućnost.

PSIHOLOŠKO SAVJETOVALIŠTE ZA STARIJE OSOBE

Zaklada Zajednički put, vođena idejom osnaživanja starije populacije, 2010-te godine osmislila je i pokrenula projekt “Psihološkog savjetovališta za starije osobe“ koji obuhvaća različite psihološke aktivnosti sa starijim osobama kroz grupni i individualni rad. Dostupne su psiho-edukativne grupe u kojima nastojimo pod stručnim vodstvom teoretski, praktično i zabavno obrađivati različite psihološke teme. Dostupne su i grupe podrške i pomoći te individualno psihološko savjetovanje. Sve aktivnosti se provode s ciljem podrške za uspješno i optimalno nošenje s promjenama u načinu života povezane sa starenjem, a provodi ih psihologinja Zaklade u suradnji s psiholozima volonterima
Trudimo se i nastojimo aktivnosti provoditi u lokalnoj zajednici na mjestima gdje se odvijaju i druge aktivnosti namijenjene starijim osobama tako da tijekom 2015. Godine psiho-edukativnih i/ili grupa podrške je sedam, a provode se na pet različitih lokacija u gradu Zagrebu.

Neke od naših popularnijih i posjećenijih grupnih radionica posvećene su temama:
Učenje i pamćenje u starijoj dobi – koje su očekivane promjene u pamćenju koje dolaze sa starenjem, mogu li nešto učiniti za svoje pamćenje, mogu li ga osnažiti, ako mogu kako se to radi. Treningom ukratko naučite kako osnažiti mozak i svoje misleće i pamteće sposobnosti.
Komunikacijske vještine – dobro, cijeli život komuniciram, uglavnom uspješno i što kada se zavrtim u krugu i nikako problem ne uspijevam riješiti, jer me se ne čuje, jer me se ne razumije. Postoji rješenje, teorijsko i praktično.
Tugovanje – gubitci su na žalost sastavni dio života, na još veću žalost sa starenjem ih je sve više. Neki ljudi će u najboljoj namjeri reći kako s vremenom čovjek „ogugla“. Je li to istina. Ili mit. Kako se nositi s gubitcima novca, imovine, zdravlja, bliskosti, sa smrću bliskih osoba. Što se može očekivati, što je „normalno“ tugovanje, koliko traje……
Promjene raspoloženja – draspoloženje, depresivnost, depresija – koja je razlika između ove tri stvari, koji su znakovi za uzbunu, kada depresivnoj osobi treba stručna pomoć.
Obiteljski odnosi – ponekad su izvor najveće radosti, a ponekad izvor najveće tuge. Kako je tome tako, što mogu učiniti za dobar obiteljski život………..
Usamljenost – podrška za usamljene usmjerena ka osmišljavanju načina nošenja s usamljenošću i načinima dobivanja veće socijalne podrške. Usamljenost u starijoj dobi uz smanjenu aktivnost su bitni faktori koji utiču na razvoj depresivnih simptoma do same depresije. Grupa podrške je preventivna mjera za razvoj depresije u starijih osoba
Tehnike opuštanja – kako se opustiti kada mi je to potrebno, što inače radim da bi se opustio, koje su to tehnike koje mogu koristiti svakodnevno bez odlaska u SPA i na masažu a da se smirim. Tehnike opuštanja disanjem, zamišljanjem i mišićnom relaksacijom.

VOLONTERSTVO I EDUKACIJA

Od ostalih aktivnosti na kojima Zaklada u području psihologije starenja radi su popularizacija volonterstva, edukacija studenata psihologije i psihologa vježbenika kao i rad na popularizaciji psihologije starenja i širenju svjesti o sve većim potrebama za djelatnosti u ovom području.
Zaklada aktivno surađuje s Hrvatskim psihološkim društvom te Odsjekom za psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. U sklopu kolegija „Psihologija starenja“ studenti sa odsjeka psihologija na Hrvatskim studijima redovito sudjeluju u praktičnom dijelu nastave na grupama psiholoških radionica u Senior centru Zaklade.
Zaklada je tražila i dobila prava za prijevod i ograničenu distribuciju knjige Ann Orbach „Savjetovanje starijih osoba“ koja je dobar putokaz stručnjacima pomagačkih struka o posebnostima savjetovanja starijih osoba. Knjiga je dostupna stručnjacima koji se neprofitno bave psihosocijalnim savjetovanjem starijih osoba te u knjižnicama.
S ciljem unaprjeđenje rada psihološkog savjetovališta i odgovaranja na ukazane potrebe, u psihološkim aktivnostima Zaklade volontiraju i psiholozi volonteri koji pružaju usluge individualnog i grupnog savjetovanja te psihološke podrške i pomoći. Kako smo osobito zahvalni za vrijeme i zanje koje su mladi psiholozi spremni uložiti za svoje starije sugrađane trudimo se održavati redovite stručne sastanke, timske sinteze, intervizije i mikro-edukacije na temu psihologije starenja.

Nekoliko osvrta samih volontera:
„ Volontiram zbog iskustva koje mogu dobiti iz cjelokupne volonterske situacije koja je neprocjenjiva za moj stručni rast i razvoj, kao i zbog iskustva kojim zrače same osobe što dodatno obogaćuje….A i lijep je osjećaj da možeš na neki način pridonijeti i pomoći.“ – Ljubica Škvorc, apsolventica psihologije
„Volontiranje mi omogućuje da iskoristim svoje vještine i znanja, naučim nešto novo, prenesem poruku da se u starijoj dobi može živjeti kvalitetno i to sve u pozitivnoj atmosferi“ – Ines Ostović, magistra psihologije
„Rad sa starijima je zahvalan jer se osjeća posebna vrsta zahvalnosti. Meni se čini kako je većini sudionika to jedinstvena prilika da nauče nešto što im je praktično korisno i još važnije da se izraze, da ih se pita za mišljenje i time povrati osjećaj vlastite vrijednosti i moći. To mi se čini posebno važnim jer nekako s godinama svi postajemo manje važni, zaboravljeni“ – Jelena Žerjavić, magistra psihologije
„Volontiram u Zakladi jer je neprocjenjiv osjećaj čuti 92-godišnjaka kako govori da nakon radionica o životu razmišlja na drugačiji način. Mladost je stvar duha, a to nitko ne može oduzeti, pa ni godine. Dok god o životu razmišljate na poticajan način, potpuno je svejedno koliko ste godina upravo izbrojali.“ – Ana Marija Španić, magistra psihologije
„Volontiram zato što dobivam nešto mnogo vrjednije zauzvrat za svoje vrijeme, znanje i osjećaj kompetencije koje će mi pomoći u profesionalnom životu te izgrađujem sebe osobno, raste mi osjećaj samopouzdanja i sreće nakon što sam učinila nešto za druge.“ – Venita Mužek, magistra psihologije
“ Počela sam volontirati jer sam željela pomoći drugima, a ostala sam volontirati jer sam vidjela da na neki način pomažem i sebi. Osjećam da sam pridonijela ponešto dobra ljudima sa kojima radimo, ali i pomogla sebi vidjeti neku širu sliku života. Jer ako nešto aktivno radimo, onda aktivno slušamo.. Da bez obzira na različistosti treba njegovati toleranciju jer to je ono što svakodnevno dobivamo kao povratnu informaciju, naučiti se toleranciji i strpljenu. . Moje iskustvo pomaganja starijima dobro opisuje dobro poznata fraza – pomaganjem drugima pomažeš sebi.” – Zrinka Grotić, magistra psihologije