Arhiva kategorije: istraživanje

Čimbenici kvalitete života starijih osoba

Jučer je u prostorijama  Edukativno-istraživačkog centra za podizanje kvalitete života starijih osoba Zaklade Zajednički put održana tribina pod nazivom “Čimbenici kvalitete života starijih osoba”.

Cilj tribine bila je prezentacija rezultata znanstvenog projekta koji je 2008. godine započeo pod nazivom “Biološki, psihološki i socijalni čimbenici duljine života i zdravlja u starosti” u provedbi Zdravstvenog veleučilišta u Zagrebu, a nastavio se 2010. i 2016. godine pod nazivom “Kvaliteta spavanja, funkcioniranja i kvaliteta života starijih osoba”, u provedbi Odsjeka za psihologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (voditeljica prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin), uz potporu Sveučilišta u Zagrebu i Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Projekt je proveden ponovljenim prikupljanjem podataka od istih sudionika, korisnika/ica 10 zagrebačkih domova za starije osobe, na 11 lokacija. U prvoj godini projekta, 2008. godine, u istraživanju je sudjelovalo 561 korisnika, u 2010. godini njih 410 je sudjelovalo u retestiranju, dok je u 2016. godini od početnog uzorka njih 168 preživjelo i bilo sposobno sudjelovati u završnom testiranju.

Na jučerašnjoj tribini izlagači su pružili detaljan uvid u stanje ispitivanih pojava u zagrebačkim domovima za starije osobe, te su prikazali kako se dobiveni rezultati mogu primijeniti u praktičnom radu stručnih djelatnika sa starijim osobama u svrhu očuvanja i poboljšanja kvalitete života u starosti.

Izlagači i teme:

Prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin1: Prikaz provedbe projekta Kvaliteta spavanja, funkcioniranja i kvaliteta života starijih osoba

Doc. dr. sc. Adrijana Košćec Bjelajac2: Značaj odnosa kvalitete spavanja i nekih biopsihosocijalnih čimbenika za kvalitetu života korisnika domova za starije osobe

Dr. sc. Damir Lučanin3, prof.v.š.: Odnos psihosocijalnih obilježja, zdravlja i duljine života korisnika domova za starije osobe

Prof. dr. sc Jasminka Despot Lučanin: Zadovoljstvo životom u starijih osoba – može li se dugoročno predvidjeti

Prof. dr. sc. Neala Ambrosi Randić4: Uspješno starenje: prikaz slučaja

 

1 Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu; 2 Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada u Zagrebu; 3 Zdravstveno veleučilište u Zagrebu; 4 Sveučilište Jurja Dobrile u Puli

 

S radom kreće Edukativno – istraživački centar za podizanje kvalitete života starijih osoba

Zagreb, 13. ožujka 2017. – U društvo suradnika i prijatelja  Zaklade Zajednički put u ponedjeljak je na adresi  Zvonimirova 17/II.kat službeno otvoren Edukativno – istraživački centar za podizanje kvalitete života starijih osoba. Uz prigodni govor novootvoreni centar otvorio je gradonačelnik Grada Zagreba g. Milan Bandić. Program otvaranja vodila je Karmela Vukov Colić, a glazbenim nastupom prisutne su razveselili Ksenija Erker i Zoran Mišolongin. Upraviteljica Zaklade Ines Vrban također je pozdravila sve prisutne, poželjela im dobrodošlicu i predstavila plan rada Edukativno – istraživačkog centra.

Među ciljevima osnivanja ovog centra ističu se:

  • Osigurati bolju rasprostranjenost i dostupnost usluga za osobe starije dobi na području grada Zagreba
  • Omogućiti razvoj usluga u skladu sa specifičnim potrebama (po djelatnosti i po kvartovima) osobama starije dobi
  • Omogućiti zapošljavanje i razvoj poduzetništva i obrtništva kroz pružanje usluga i proizvoda usmjerenih na populaciju starijih osoba
  • Uspostaviti centralnu bazu podataka  potražnje (potreba) i ponude usluga u segmentu podrške starijim osobama na području grada Zagreba

U skladu s ciljevima, program rada Edukativno – istraživačkog centra za podizanje kvalitete života starijih osoba obuhvatit će Savjetovalište za starije osobe koje uključuje pružanje psihosocijalnih i financijsko-pravnih usluga, Razvojni centar za osnaživanje prava starijih osoba, Edukativni centar te formiranje Registara (baza podataka potražnje i ponude usluga u segmentu podrške starijim osobama na području grada Zagreba).

Ivan Šikić, Milan Bandić., Ksenija Erker, Ines Vrban, Irena Sara Mraz, Ana Dolić

Izrazivši zadovoljstvo stavljanjem na raspolaganje ovog prostora od gotovo 200 m2 u centru grada – našim najmudrijim sugrađanima, zagrebački gradonačelnik poručio je kako bismo svi polako trebali početi razmišljati o starosti i svemu što ona nosi.

Pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Višnja Fortuna posebno je istaknula da je ovo, nakon Senior centra na Jarunu te stambenih zajednica za organizirano stanovanje starijih osoba, treći projekt Zaklade u kojem će se odvijati razni programi namijenjeni još boljoj socijalnoj uključenosti starijih građana. Zaklada Zajednički put je nastala prije osam godina, objasnila je zamjenica pročelnice i članica Nadzornog odbora Zaklade Romana Galić, dodavši kako je ovaj projekt samo nadogradnja svega onoga što Grad Zagreb u proteklih 12 godina radi kroz gerontološke centre, kroz čije besplatne radionice godišnje prođe između sedam i osam tisuća umirovljenika.

Upraviteljica Zaklade Ines Vrban rekla je kako je upravo podizanje kvalitete života starijih osoba cilj Zaklade te podsjetila kako je svaki četvrti Zagrepčanin stariji od 65 godina. Kao posebnost Centra, Vrban je istaknula formiranje financijsko-pravnog savjetovališta, koje će korisnicima pomoći u pripremi pri odlasku u mirovinu i planiranju sigurne starosti kroz savjete u upravljanju osobnim financijama i nekretninama, reguliranje ugovora o uzdržavanju, opcije za rješavanje stanovanja, zaštite zdravstvenih, socijalnih, psiholoških i potrošačkih  prava.

Osim stručnih i ciljanih istraživanja za razvoj novih i kvalitetnijih programa, u novoovorenom centru održavat će se i edukativne radionice učenja stranih jezika i računalne radionice, za kojima postoji velika potražnja među starijom populacijom.

Fotogalerija:

Narativi o dostojanstvu u starijoj životnoj dobi – Izvještaj

Narativi o dostojanstvu u starijoj životnoj dobiTijekom 2014. godine istraživački tim Zaklade Zajednički put započeo je istraživanje pod nazivom „Narativi o dostojanstvu u starijoj životnoj dobi“ u kojem je glavni cilj bio utvrditi kako starije osobe općenito poimaju osobno dostojanstvo i što za njih znači dostojanstvo u starosti.

Kao istraživačku metodu koristili smo individualne dubinske intervjue tijekom kojih su nam sudionici istraživanja detaljno pripovijedali svoju životnu priču. Time smo željeli dobiti uvid u njihove živote prije i nakon umirovljenja te zahvatiti značenjima bogate i kontekstualizirane iskaze o tome što djeluje na kvalitetu života u starosti. Željeli smo istražiti osjećaju li se starije osobe diskriminirano zbog dobi i u kojem kontekstu te koji su preduvjeti dostojanstva u starosti. Njihove narative snimali smo diktafonom, a kada smo ih pretipkali, dobili smo oko 1500 stranica intimnih povijesti starijih osoba.

Rezultati istraživanja pokazali su da na kvalitetu života djeluju ekonomska (ne)sigurnost, obiteljski odnosi te narušeno zdravstveno stanje, a starije osobe osjećaju se diskriminirano zbog svoje dobi u zdravstvenim institucijama, ali i u javnim i privatnim poduzećima te na javnom prostoru. Kao preduvjete dostojanstva u starosti naveli su očuvano zdravlje i životnu energiju, osiguranu prehranu i pomoć drugih, materijalnu sigurnost, obiteljsku potporu, druženje te priznanje radnog doprinosa, što u širem smislu možemo shvatiti kao oblik društvenog priznanja njihovih zasluga.

Izvještaj u potpunosti možete preuzeti na linku:

NARATIVI O DOSTOJANSTVU U STARIJOJ ŽIVOTNOJ DOBI