Arhiva kategorije: FILANTROPIJA

najava okruglog stola

Preuzmite brošuru „Pregled poreznih olakšica povezanih s doniranjem“

Jučer, u srijedu 25.01. u Kući Europe u Zagrebu održan je okrugli stol „Uloga zakonodavstva u razvoju kulture doniranja u Republici Hrvatskoj“. Organizatori okruglog stola su Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Pule te udruga SO DO El Sistema Hrvatska, a stol je održan u sklopu projekta „El Sistema u Istri“ u kojem partneri socijalno-glazbenu metodologiju El Sistema teže implementirati i u zajednici. Bitna komponenta projekta je rad na razvoju dobročinstva i korporativne filantropije.

Cilj ovog okruglog stola bio je pridonijeti razvijanju svijesti o doniranju i razvoju filantropije u Hrvatskoj te rasprava o nužnosti promjene zakonodavstva u svrhu poticanja kulture doniranja poslovnih i privatnih osoba te usklađivanju hrvatskih Zakona sa zakonima Europske Unije i po uzoru na najbolje primjere zemalja Europe. Osim toga, ispitivalo se ozračje za stvaranje radne grupe za pripremu prijedloga promjene poreznih zakona te raspravljalo trenutno stanje, mogućnosti i potrebe za jačanje kulture doniranja u Hrvatskoj.

Nakon uvodnih riječi, u prvom dijelu programa Ricardo Luque, predsjednik udruge SO DO El Sistema Hrvatska, dao je kontekst okruglom stolu predstavljajući projekt unutar kojeg je nastao. Iako se u projektu radi o glazbi, naglasio je kako je fokus projekta zapravo društveni, odnosno cilj mu je utjecaj na društvenu zajednicu, dok je glazba tek medij da se utjecaj postigne. Segment projekta koji je polučio okrugli stol okrenut je upravo poticanju razvoja filantropije, u smislu prihvaćanja različitosti, dostupnosti programa svima, bez obzira na njihovu financijsku i društvenu pozadinu.

Uslijedilo je predstavljanje brošure „Pregled poreznih olakšica povezanih s doniranjem“ koju je ukratko predstavila upraviteljica Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva iz Pule. Brošura sadrži osnovne podatke o zakonskoj regulativi u Hrvatskoj, tri zakona koja uređuju donacije, odnosno darivanje te usporedbu s ostalim zemljama u Europi, prema kojima Hrvatska ima nezavidan postotak porezne olakšice (dok se kod većine zemalja radi o 10% u Hrvatskoj je to 2%).

Brošuru u PDF formatu možete preuzeti ovdje: Brošura_Pregled_poreznih_olakšica_povezanih_s_doniranjem

Marina Dimić Vugec iz organizacije ODRAZ – Održivi razvoj zajednice i Julijana Tešija iz zaklade Slagalica predstavile su Prvo nacionalno istraživanje o individualnoj i korporativnoj filantropiji u Republici Hrvatskoj, koncentrirajući se na rezultate vezane uz korporativno davanje. Prema rezultatima zaključuje se kako korporativni sektor vidi organizacije civilnog društva kao glavne pokretače akcija doniranja u opće korisne svrhe. Prema mišljenju ispitanih tvrtki uloga države u akcijama doniranja u opće korisne svrhe prvenstveno bi trebala biti u poticanju davanja kroz reguliranje poreznih olakšica za građane i pravne subjekte i u osiguravanju institucionalnog i zakonskog okvira. Zaklade bi trebale imati prvenstveno ulogu inicijatora takvih akcija, osigurati transparentnu i pravednu distribuciju prikupljenih sredstava. Tvrtke smatraju kako bi civilni i poslovni sektor mogli više surađivati, posebno na području identifikacije potreba zajednice i uspostavljanju komunikacije između tvrtki i lokalne samouprave.

Na okrugli stol nažalost se nije odazvalo Ministarstvo financija, koje bi, kako je primjetila Vesna Lendić Kasalo, moglo dati odgovore na neka od postavljenih pitanja vezanih uz promijene poreznog sustava. S obzirom na važnost donositelja odluka i njihovog osvještavanja i informiranja o problematici, iako je poziv poslan svim nadležnim odborima i klubovima zastupnika, okruglom stolu su se odazvali saborski zastupnici Tulio Demetlika i Giovanni Sponza.

U raspravi koja je uslijedila nakon predstavljanja, sudjelovali su Vesna Lendić Kasalo, iz Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Sanja Smoljak Katić, iz Hrvatske udruge poslodavaca – direktorica udruge trgovine, predstavnica trvtke Kaufland Irena Tolić Jularić te Iva Gluhak Babić kao predstavnica trvtke Metro C&C, Ivan Blažević iz Zaklade Solidarna te Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Marina Dimić Vugec iz ODRAZ-a, Julijana Tešija iz zaklade Slagalica, Drago Vručinić iz zaklade Zamah te dvoje poreznih savjetnika, Damir Brajković i Maja Živanović. Postavljena su brojna pitanja o zadnjoj poreznoj reformi koja je prošla bez javnog savjetovanja te o tome kako je upitno bi li povišenje postotka porezne olakšice bila motivacija tvrtkama na doniranje s obzirom da se ni trenutna olakšica ne koristi u onoj mjeri u kojoj bi to mogla. Također, istaknuto je kako bi donacije u korporativnom svijetu trebale bti strateške, planirane kako s određenim ciljem pridonošenju rješavanja konkretnog problema kojim tvrtka tada realno pomaže zajednici. Kako bi se izbjegle ad-hoc donacije i povećalo povjerenje, između tvrtki i civilnog sektora nužno je stvaranje partnerstava, nadziranje potrošnje doniranih sredstava u namjenjene svrhe (u čemu veliku ulogu imaju zaklade) te rad na detektiranju problema u zajednici. Iako se čini upitnim koliko bi služilo kao motivacija, povišenje porezne olakšice definitivno je korak ka usklađivanju sa zakonima u drugim europskim državama i ne može odmoći jer država treba početi promatrati olakšicu ne kao trošak već kao ulaganje u zajednicu, a kao problem je definitivno istaknuta porezna reforma koja je prošla bez javnog savjetovanja. Na koncu je istaknuto kako se ne treba brinuti o tome je li se uspjelo dotaći svih pitanja s obzirom da je polje široko, već je pohvalno što se potiče komunikacija na ove teme i što se stvara pozitivno ozračje kao dio promocije filantropije. Sa sudionicima okruglog stola razmjenit će se zaključci i dogovoriti daljnje aktivnosti u smjeru razvoja kulture doniranja.

Članak je preuzet sa slijedeće poveznice: http://www.civilnodrustvo-istra.hr/novosti/detaljnije/odrzhan-okrugli-stol-o-ulozi-zakonodavstva-u-razvoju-kulture-doniranja-u-re#sthash.Y7xXKRHh.dpuf

Moj plan – vodič za žene u filantropiji

Kao žene sve smo filantropistice… Zdravo društvo uključuje aktivno sudjelovanje žena kroz filantropiju i dobrovoljno dijeljenje vlastitih osobnih i financijskih resursa. Žene su oduvijek svojim djelovanjem mijenjale društvo, no danas žene nisu ograničene samo na uslužno djelovanje jer su postigle potpuno povjerenje u sposobnosti sebe kao financijskih donatorica. Forum regionalnih asocijacija donatora u SAD-u je u sklopu Nacionalne inicijative New Ventures in Philanthropy (Novi pothvati u filantropiji) objavio vodič namijenjen ženama koje se žele uključiti u filantropska davanja. Moj plan – vodič za žene u filantropiji detaljno opisuje vrste zaklada i humanitarnih organizacija u SAD-u, te donosi niz opcija koje su na raspolaganju potencijalnim donatoricama. Iako ovaj vodič ne donosi filantropske primjere iz europskog konteksta, preveli smo ga i objavili jer vjerujemo da daje odlične uvide u kojim se sve smjerovima filantropija može razvijati i donosi primjere dobre prakse koji su primjenjivi u hrvatskoj filantropskoj tradiciji i kulturi.

Vodič možete preuzeti na linku:

MOJ PLAN – VODIČ ZA ŽENE U FILANTROPIJI

KODEKS HRVATSKOG FORUMA ZAKLADA “ZaDobro.BIT!”

Zaklada Zajednički put od 2012. godine ponosna je članica je Foruma zaklada ZaDobroBIT osovanog od strane Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. U daljnjem tekstu prenosimo Kodeks koji sadrži načela rada naše i preostalih članica zaklada navedenog foruma.

zadobrobit

Uvod

Hrvatski forum zaklada ZaDobro.BIT! potiče i promiče dobrotvorna i solidarna nastojanja širokog spektra građana te gospodarskih i društvenih aktera usmjerena na opće dobro i društveni razvoj. U Hrvatskom forumu zaklada ZaDobro.BIT! podržavamo nove i tradicionalne oblike davanja koji odgovaraju potrebama čovjeka, koji izgrađuju naše društvo i zajednicu, koji potiču nova znanja i spoznaje te promiču kreativni izričaj. Prepoznajemo temeljne uloge i odgovornosti uključenih pojedinaca i javnosti te privatnog i neprofitnog sektora u stvaranju pravednog društva i društva jednakih mogućnosti. Kao zajednica davatelja podrške, promičemo i afirmiramo ulogu filantropije i zakladništva u društvu. Zagovornici smo javnih politika koje će podržati opstojnost i razvoj filantropskih i zakladničkih nastojanja pojedinaca i društvenih skupina. Strateški promišljamo davanje podrški kako bi se unaprijedio razvoj našega društva, ojačale sposobnosti članica našeg Foruma i šire zajednice te kako bi se ostvarila naša zajednička misija jačanja i širenja filantropije i zakladništva u Republici Hrvatskoj.

Izražavamo naše zajedničko stremljenje pristankom na pridržavanje sljedećh načela:

Načelo poštivanja prava

Izgrađujemo i održavamo povjerenje javnosti u naš rad poštivanjem najviših etičkih načela i praksi te svih pravnih odrednica.

Načelo učinkovitog upravljanja

Učinkovito upravljamo imovinom darivatelja, odgovorno provodimo programe podrški, a naše su odluke jasne i transparentne.

Načelo misije i ciljeva

Naše filantropsko i zakladničko djelovanje ima svrhu koja je vidljiva u jasno postavljenoj misiji i jasno određenim ciljevima djelovanja.

Načelo trajnog učenja

Potičemo neprekidno učenje i promišljanje uključivanjem svih članova naših odbora, zaposlenika, primatelja podrški i donatora u stalni međusobni dijalog, izobrazbu, mentorstva i različite oblike neformalnog učenja.

Načelo poštovanja

Gradimo konstruktivne veze s prijaviteljima i primateljima podrški te donatorima koje se temelje na uzajamnom poštovanju, poštenju, povjerenju i razumijevanju.

Načelo transparentnosti i komunikacije

Njegujemo jasnu, konzistentnu i pravovremenu komunikaciju s prijaviteljima, primateljima podrški, donatorima i javnošću putem točnog i cjelovitog informiranja o svim aspektima našega rada, kroz dijalog i otvorenost prema argumentiranim kritikama i prijedlozima.

Načelo samoprocjene i pridržavanja standarda kvalitete

U cilju održavanja standarda kvalitete djelovanja, kontinuirano procjenjujemo vlastito pridržavanje ovih načela te se obvezujemo postupati sukladno njima.

Načelo suradnje

Dijelimo svoja znanja i iskustva te surađujemo sa srodnim organizacijama i drugim dionicima u cilju razvoja zakladništva i promocije filantropije.

mlada žena

Jesu li žene zaista drugačije kada se radi o davanju?

Stručnjaci za žene u filantropiji ističu da su krugovi davanja dobar pokazatelj ključnih razlika u načinu na koji žene donose odluke: ženama je ugodno raditi u grupama i donositi zajedničke financijske odluke. Žele dobro razumjeti potrebe zajednice prije nego što doniraju sredstva. Očekuju veću povezanost s primateljima prije i nakon donacije. Također, žene su svjesnije žena u lošijem položaju, kao što su samohrane majke s djecom. Više ih zanima demografija ljudi kojima će njihov novac pomoći.

Kako će u nadolazećim desetljećima rasti ekonomska moć žena, rast će i njihov potencijal za davanjem. Dana 5. studenog, škola Bryn Mawr iz Baltimorea i Obiteljska zaklada H.P.Colhoun organizirale su panel raspravu o tome kako će filantropkinje usmjeriti svoje donacije jer će se u sljedećih 50 godina u njihovim rukama naći više od 41 trilijuna američkih dolara.

Predvođena filantropom, umirovljenim stručnjakom za ulaganja i bivšim komentatorom Wall Street Week-a, Howardom P. (Peteom) Colhounom, ta panel rasprava bavila se praktičnim i filozofskim problemima davanja: Kako žene mogu balansirati svoju želju za davanjem s osiguranjem buduće financijske sigurnosti? Kako i do koje mjere uključuju svoju djecu u odlučivanju o naslijeđu, odnosno o humanitarnoj ostavštini? Što pokreće odluke žena kad biraju između prioriteta u koje valja ulagati?

Sigurnost nasuprot humanitarnom radu

Abbie J. von Schlegell, panelistica i konzultantica za razvoj, tvrdi kako činjenica da žene žive dulje predstavlja važan faktor u njihovoj filantropiji. Žene u prosjeku žive sedam godina dulje od muškaraca i čak se i bogate žene u većoj mjeri nego muškarci brinu hoće li njihov novac trajati. Kao posljedica toga, žene će biti sklonije nakon smrti ostaviti velike svote novca nego za života dati značajniji iznos u dobrotvorne svrhe. Colhoun to zove „davanje s hladnim rukama“, za razliku od „davanja s toplim rukama“. On i panelisti vjeruju da žene možda potcjenjuju svoj financijski položaj i da propuštaju radost koja se javlja kad netko vidi plodove svoje donacije.

Financijska pismenost ključ je za balansiranje te želje za financijskom sigurnošću s humanitarnim ciljevima. Panelist Charles W. Collier, viši savjetnik za filantropiju na Harvardu, navodi lokalne zaklade kao ključan resurs za edukaciju o filantropiji. Lokalne zaklade poput, na primjer, Baltimorske zaklade, mogu pomoći donatorima i njihovim financijskim savjetovateljima u oblikovanju porezno mudrih darova i uspostavi fondova za savjetovanje donatora. Takvi fondovi donatorima u nekoj mjeri daju kontrolu nad njihovim darovima, istovremeno izbjegavajući administrativne troškove i teret osnivanja obiteljske zaklade.

U školama i na sveučilištima sve je prisutniji trend pružanja financijske edukacije i sve je više kurikuluma o filantropiji, što znači da će sljedeća generacija žena biti u boljem položaju za donošenje pametnih odluka vezano uz davanje. Von Schlegell ističe da se za ovu generaciju ubacuju i pomažu banke i financijske institucije s brojnim programima za žene.

Jesu li, kada se radi o davanju, žene doista drugačije?

Von Schlegell, stručnjakinja za žene u fiantropiji i su-urednica tekstova Women as Donors, Women as Philanthropists, smatra da žene svojoj financijskoj edukaciji i filantropiji pristupaju na drugačiji način od muškaraca. U zadnjih deset godina žene su se uključile u investicijske klubove i krugove davanja kako bi udružile sredstva, zajedno učile o ulaganju i filantropiji, i iskoristile svoj financijski utjecaj. Udruživanjem svog novca, manje donatorice mogu postići veće stvari u filantropiji.

U nedavnom telefonskom intervjuu, von Schlegell je rekla da su krugovi davanja dobar pokazatelj ključnih razlika u načinu na koji žene donose odluke: Ženama je ugodno raditi u grupama i donositi zajedničke financijske odluke. Žele dobro razumjeti potrebe zajednice prije nego što doniraju sredstva. Očekuju veću povezanost s primateljima prije i nakon donacije. I, u pogledu područja kojima doniraju, von Schlegell ističe da njihovo životno iskustvo vodi do različitih odluka. „Žene su svjesnije žena u lošijem položaju, kao što su samohrane majke s djecom. Više ih zanima demografija ljudi kojima će njihov novac pomoći.“

Von Schlegell navodi drugu panelisticu, Margaret M.H.Obrecht, kao savršen primjer filantropkinje. Obrecht je zarobila pažnju sudionika na raspravi kad je opisivala svoj volonterski rad u Ugandi, gdje je pomogla u financiranju i izgradnji skloništa za „djecu noći“. Ta djeca, od sedam godina starosti naviše, noću bježe iz svojih sela kako bi izbjegla otmicu i pridruživanje Božjoj vojsci otpora, zloglasnoj pobunjeničkoj skupini. Potaknuta svojim volonterskim iskustvom, Obrecht je od volonterske postala donatorica, sakupljačica prihoda i zagovarateljica rješavanja tog problema.

Takva strast i angažiranost su, prema von Schlegell, tipične za žene u filantropiji. „Sve se svodi na osobne razloge – odnose, odanost i strast.“ Obzirom na činjenicu da velikodušnost žena toliko često započinje s osobnim angažmanom, humanitarnim organizacijama savjetuje se da pruže velike mogućnosti za volontiranje i rad u odborima.

Ostavština našoj djeci

Jedno od najtrnovitijih pitanja s kojima se žene suočavaju je koliko će ostaviti svojoj djeci, a koliko dati u dobrotvorne svrhe. Panelisti ističu kako se te odluke više svode na individualne obiteljske vrijednosti nego na strategije planiranja poreza na nekretnine. U biti, kaže Collier, porezne olakšice su na zadnjem mjestu na listi prioriteta.

Collier je također autor knjige Wealth in Families, mudrog osvrta na ulogu obiteljskog bogatstva i filantropije. Collier zagovara korištenje obiteljskih rasprava o financijama i davanju u humanitarne svrhe kako bi se stvorio „izraz najdubljih obiteljskih vrijednosti“. On kaže da takve rasprave pružaju mogućnost za strateško razmišljanje o tome kakvu bi promjenu vaša darežljivost mogla stvoriti u svijetu, i kako kao obitelj trebate raditi prema toj promjeni. Zajedno s drugim panelistima, on potiče žene da sa svojom djecom vode razgovore koji su prikladni za njihovu dob, a koji se tiču davanja i primanja, i da ozbiljno razmisle o stvaranju pozitivne promjene u našem društvu.

Na raspravi je zaključeno da će trajnom filantropskom naslijeđu žena pridonijeti ne samo ogroman transfer bogatstva, već i transfer vrijednosti na našu djecu.

 

Članak je originalno objavljen na:  http://www.abbievonschlegell.com/pdf/women%20philanthropists.pdf

nekoliko generacija žena

ŽENE U FILANTROPIJI – jučer, danas, sutra

Brojna istraživanja pokazala su da žene imaju specifičan obrazac davanja što je posljedica njihove socijalizacije, stoga žene ne daju na isti način kao muškarci. Utemeljene u tradiciji volonterstva i dijeljenja, žene u filantropsko davanje donose novu dimenziju koju karakterizira partnerstvo i snažan osobni angažman te koja mijenja tradicionalne načine funkcioniranja filantropije i prikupljanja financijskih sredstava.

Već stoljećima žene usmjeravaju svoje djelovanje i materijalna sredstva na stvaranje novih društvenih odnosa i institucija te pridonose pozitivnim društvenim promjenama. U prošlosti se uloga “volontera” i “darivatelja” tradicionalno vezala uz žene, ali vrlo mali broj ljudi je njihovo djelovanje svrstavao u filantropiju, stoga je sve do nedavno formalno polje filantropije ostalo uglavnom nepristupačno i nepoznato za velik broj žena.

Iako su tijekom povijesti poznati brojni primjeri djelovanja žena u filantropiji, tek se od početka 20. stoljeća, zahvaljujući društvenim i kulturološkim promjenama kao što su dobivanje prava glasa i porast broja fakultetski obrazovanih žena u društvu, može govoriti o filantropiji kod žena kao o posebnom pokretu koji koristi inovativne i kreativne ideje za boljitak lokalne, nacionalne i globalne zajednice.

U suvremenom svijetu žene u razvijenim zemljama posjeduju ekonomsku i političku moć te kontroliraju više bogatstva – osobnog, obiteljskog, dijeljenog ili naslijeđenog – no ikad prije u povijesti. S porastom bogatstva, raste i njihovo znanje i osviještenost o osobnim financijskim resursima i mogućnostima za društveno djelovanje te zbog toga filantropiju doživljavaju kao mogućnost za sudjelovanje u oblikovanju budućnosti društva.

Žene su u područje filantropije ulazile volontirajući u akcijama neprofitnih organizacija i boreći se za ciljeve u koje su vjerovale i koji su često bili povezani s pomaganjem i osnaživanjem djevojčica i žena iz raznih slojeva društva i etničkih skupina. Danas, žene u svom filantropskom djelovanju ne podržavaju samo takve programe, već općenito razna djelovanja i akcije kojima se nastoji poboljšati situacija u društvu, a to najčešće rade putem organiziranja formalnih i neformalnih „krugova davanja“. Osim toga, oformljuju i vlastite organizacije usmjerene na pružanje pomoći u različitim područjima. Putem volontiranja, rada i donacija novca, vremena i vještina postale su značajan pokretač društvenih promjena. Stoga će u 21. stoljeću upravo žene biti te koje će (u)činiti razliku: kao filantropkinje, menagerice, političarke, umjetnice, sportašice, liječnice, nastavnice, odvjetnice, aktivistice… žene će biti lučonoše i liderice društvenih promjena.

Brojna istraživanja pokazala su da žene imaju specifičan obrazac davanja što je posljedica njihove socijalizacije u društvo, stoga žene ne daju na isti način kao muškarci. Utemeljene u tradiciji volonterstva i dijeljenja, žene u filantropsko davanje donose novu dimenziju koju karakterizira partnerstvo i snažan osobni angažman te koja mijenja tradicionalne načine funkcioniranja filantropije i prikupljanja financijskih sredstava.

U ovoj rubrici donosimo Vam novosti i informacije vezane uz temu filantropije na globalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i primjere dobre prakse. Također, veselimo se i objavljivanju Vaših iskustava, stoga nam se slobodno javite s osobnim primjerima i pričama koje želite podijeliti.

Poziv na 1. Tjedan filantropije u Hrvatskoj: od 24. rujna do 1. listopada 2016. godine

Zaklada Zajednički put, kao članica Foruma ZaDobroBIT, sudjeluje u obilježavanju prvog hrvatskog Tjedna filantropije  i poziva Vas da posjetite park Zrinjevac ove subote i  pridružite nizu događanja koja će se održati u u sedam hrvatskih gradova od 24. rujna do 1. listopada 2016. godine

zadobrobit-logoNacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva poziva Vas na Tjedan filantropije koji se po prvi puta održava u Hrvatskoj, od 24. rujna do 1. listopada 2016. godine, u sedam hrvatskih gradova: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Puli, Karlovcu i Gospiću.

Otvaranje prvog Tjedna filantropije u Hrvatskoj, održat će se u subotu 24. rujna 2016. od 10 do 14 sati na Zrinjevcu gdje će za sve zainteresirane Zagrepčane biti priređena brojna događanja na kojima će kroz prijepodnevnu šetnju parkom imati prigodu podrobnije se upoznati s radom zaklada uključenih u Hrvatski forum zaklada ZaDobroBIT! te uz glazbu, interaktivne igre, ankete, zabavne poklone, razgovore te na drugi zanimljiv način upoznati se s pojmom filantropija i ispitati vlastite sklonosti prema filantropiji. Tijekom cijeloga dana (od 0 do 24 sata) na Zrinjevcu će biti otvorena izložba “Filantropija u Hrvatskoj”.

Posebno skrećemo pozornost da će istoga dana (subota 24. rujna 2016. godine, od 11:00 do 13:00 sati) održati okrugli stol “Organizirana filantropija u Europi i Hrvatskoj” – predstavljanje prekograničnog doniranja, umreženosti zaklada u Europi i istraživanja ‘Giving in Europe’ u hotelu Dubrovnik u Zagrebu (Gajeva 1, dvorana Centrum). Na okruglom stolu će strani i domaći stručnjaci i čelnici velikih donatorskih institucija razgovarati o ključnim pitanjima filatropije u današnjici.

Svih ostalih šest dana diljem Hrvatske održavat će se brojna javna događanja, filantropske šetnje, sajmovi, izložbe, koncerti, konferencije, skupovi na otvorenom, otvaranje prvog Filantropskog centra u Hrvatskoj u Rijeci, te brojni drugi zanimljivi događaji.

Na posljednji dan Tjedna filantropije, ujedno i Europski dan filantropije i zakladništva, u subotu 1. listopada 2016. u Puli će se održati konferencija o filantropiji koja će pokušati odgovoriti na brojna zanimljiva pitanja: o razlozima i motivima za filantropska djelovanja – gdje počinje samopromocija, a završava dobročinstvo, o ulozi žene u filantropiji nekad i danas, o inovativnim oblicima filantropije te budućnosti zakladništva.

Prema riječima upraviteljice Nacionalne zaklade Cvjetane Plavša-Matić, održavanje prvog Tjedna filantropije u Hrvatskoj pokušat će najširoj javnosti približiti kulturu darivanja i pomaganja s time da će i kroz ozbiljna i kroz zabavna događanja provući temeljna pitanja o ulozi i svrhovitosti filantropije danas. Pokazuje li filantropija svoje najsvjetlije lice kroz humantitarne akcije ili je najsvrhovitija kroz programe potpore? Je li glavni cilj filantropskog djelovanja promjena paradigmi suvremenog svijeta? Ima li filantropija svoju tamnu stranu? Može li na istinsku promjenu društvenih sustava utjecati pojedinac ili tu ulogu želi javna i korporativna filantropija?
I posljednje, ali možda i najvažnije pitanje – kako kroz šumu poruka i interesa utjecati da se makar malim pomacima šire sposobnosti empatije, altruizma i darivanja, jer, kako se već pokazalo u povijesti: velike promjene počinju malim koracima od grupica istinski zainteresiranih pojedinaca.

Organizatori Tjedna filantropije su Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva i Europska zaklada za filantropiju i društveni razvoj, dok su suorganizatori: Regionalna zaklada za lokalni razvoj Zamah iz Zagreba, Slagalica – zaklada za razvoj lokalne zajednice, Osijek, Zaklada Kajo Dadić iz Splita i Zaklada za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva, Pula.

Ovdje možete preuzeti program 1.tjedna filantropije po gradovima:

Program prvog tjedna filantropije u Hrvatskoj

Izvor: zaklada.civilnodrustvo.hr

Petak, 16. rujna 2016.